Stara samostanska crkva Crkva Sv. Marije postojala je u Makarskoj najkasnije u 15. stoljeću. Više je puta paljena i oštećena ali i popravljana. Kod tih popravaka unašani su novi elementi, često nabavljani kod otočnih graditelja što jeftinije i stoga neki imaju zastarjele oblike. Zna se da je popravljena, a moguće i proširena 1502. Ponovno je proširena i dobila sakristiju u vrijeme kad se popravljao samostan (o. 1576). Nakon g. 1671. postavljeno je pjevalište, kamena ograda pred oltarom, nabavljen je kip sv. Ante i raspelo te posebno poliptih Petra Costera, Uznesenje Marijino (1680) i velika slika Antonija Molinarija, Sudnji dan (1680. državna zaštita 24/86-69, reg. br. 125). Crkva je početkom XVIII. st. ukrašena kamenim oltarom sv. Ante i propovjedaonicom koji su iz klesarske radionice, koja je zadržala renesansne elemente tada već zastarjele. U XVIII. st. veliki oltar i oltar sv. Ante ukrašeni su baroknim antepedijima, baroknim srebrnim raspelima, drvenim kipovima, a nabavljeni su kaleži i drugi crkveni namještaj. Crkva je i kasnije popravljana te je na pročelju dobila dva neoromanička prozora. U crkvi su nadgrobne ploče, mnoge s hrvatskim natpisima. Među njima je i obitelji Kačića s njihovim grbom. Kako je crkva dugo služila kao stolnica makarske biskupije, u njoj su ukopana dva biskupa fra Petar Kačić (+ 1660. ili 1661) i fra Marijan Lišnjić (+ 1686). Nalazi iz tih grobova čuvaju se u zbirci (sakristiji). Uz crkvu je zvonik na dva kata, s ukrasnim glavama na lukovima. Počeo se graditi g. 1712. a dovršio g. 1715. Gradio ga je Andrija Ruspini. Zvonik je grom oštetio te je g. 1721-1722. popravljen a jednako i g. 1881. te 1996-1997.

Nova samostanska crkva

Stara je crkva nakon prijelaza cijele bogoslovije u Makarsku postala pretijesna, pa se počelo oko g. 1910. misliti na gradnju nove crkve a i pripremati materijal. Međutim, tek g. 1930. počela je gradnja nove crkve prema nacrtima arh. Stjepana Podhorskog. Crkva je dovršena i posvećena 1940. Ona je tip centralne građevine s kupolom. Veliki oltar je od mramora a iznad njega je baldahin. U lađi su jednostavni mramorni oltari Bezgrešne i sv. Ante, rad klesara Ante Franka. U crkvi je barokni Križni put, iz stare crkve. God. 1961-2. smještene su i male orgulje tvrtke Rieger, koje s prije bile na Dobrome u Splitu.

U apsidi je veličanstveni mozaik koji prikazuje Krista, stvaralačku Božju Mudrost, i njegovo darivanje vlastitog života onima koji ga prihvaćaju (u nizu su hrvatski sveci, blaženici i obični vjernici). Mozaik je rad slikara Josipa Biffela.

Prema tekstu: Josip Soldo, Franjevačka Provincija Presvetog Otkupitelja, Split 1979, 163-166.